ponedjeljak, 29. veljače 2016.

Crna Gora

Crna Gora

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).
Crna Gora
Црна Гора
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
čojstvo i junaštvo
Himna
Oj svijetla majska zoro
Položaj Crne Gore
Glavni gradPodgorica
(prijestolnica je Cetinje)
Službeni jezikcrnogorski[1]
Državni vrh
 - PredsjednikFilip Vujanović
 - Predsjednik VladeIgor Lukšić
Neovisnost3. lipnja 2006. u 20 sati
Površina156. po veličini
 - ukupno13.812 km2
Stanovništvo160. po veličini
 - ukupno (2003)620.145
 - gustoća44,9/km2
BDP (PKM)procjena 2005.
 - ukupno2.412 milijardi $ (179.)
 - po stanovniku3,800 $ (119.)
Valutaeuro 1) (100 eurocenta)
Pozivni broj+382
Vremenska zonaUTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak.me 2)
1) Crna Gora nije formalna članica Eurozone;
2) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka 2008.
Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.[2] Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]
Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski ihrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada2007.

Državna obilježja

Državna zastava Crne Gore
Crna Gora ima grb, zastavu ihimnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]
Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen nareferendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore
Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.
Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom iAlbanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.
Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.
Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Glavni zemljopisni podaci

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Nacionalni parkovi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Stanovništvo

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

  • Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
  • Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
  • Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
  • Albanci su većina u Ulcinju.
  • Hrvati žive u Boki Kotorskoj.
U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski,bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.
Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[8]
Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.
Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:
  • Muslimani: 110.034 (17,74%)
  • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
  • Židovi: 12 (0,01%)
  • drugi: 2.424 (0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)

Crnogorska vojska

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Vojska Crne Gore

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Crne Gore

Povijesni simboli Crne Gore

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorske zastave

Vladari Crne Gore do 1918.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski vladari

Povezani članci

Izvori

  1. Jump up↑ index.hr: Crna Gora Ustavom propisuje crnogorski kao službeni jezik
  2. Jump up↑ čl.1. Ustava Crne Gore
  3. Jump up↑ čl.2.
  4. Jump up↑ čl.5.
  5. Jump up↑ čl. 13.
  6. Jump up↑ čl. 4. Ustava Crne Gore
  7. Jump up↑ Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g. Page white acrobat.png(PDF)
  8. Jump up↑ čl.14. Ustava Crne Gore

Vanjske poveznice

Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Crna Gora
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Crna Gora
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Crne Gore
Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)