Eritreja
ሃግሬ ኤርትራ (Hagəre Ertra) دولة إرتريا (Dawlât Iritriyā) State of Eritrea | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Ertra, Ertra, Ertra | |||||
 | |||||
| Glavni grad | Asmera | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Isaias Afewerki | ||||
| - Predsjednik Vlade | Isaias Afewerki | ||||
| Neovisnost | Od Etiopije 24. svibnja 1993. | ||||
| Površina | 97. po veličini | ||||
| - ukupno | 121.320 km2 | ||||
| - % vode | 0.14 % | ||||
| Stanovništvo | 115. po veličini | ||||
| - ukupno (2005) | 4.561.599 | ||||
| - gustoća | 38/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2012. | ||||
| - ukupno | 4.396 milijardi $ (168.) | ||||
| - po stanovniku | 776 $ (174.) | ||||
| Valuta | nakfa (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | 291 | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | .er | ||||
.svg)
Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora. Graniči sa Sudanom na sjeverozapadu, Etiopijom na jugu te Džibutijem na jugoistoku.
Nakon prestanka sovjetske vojne pomoći Etiopiji eritrejski gerilci uspjeli su početkom devedesetih pobijediti etiopske snage i izvojevati neovisnost. Mlada je država bila dodatno opterećena dvogodišnjim ratom s Etiopijom oko granične crte koji je izbio 1998. Obećana demokratizacija zemlje nije provedena i Eritreja je još uvijek jednostranačka država kojom vlada Narodni front za demokraciju i pravdu (PFDJ), nasljednik oslobodilačkog pokreta EPLF, i njegov vođa Isaias Afewerki. Svi su javni mediji u državnom vlasništvu.
Eritreja je među siromašnijim afričkim državama, BDP je u 2004. bio 900USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Povijest[uredi VE | uredi]
Godine 1995. u Eritreji, su pronađeni ostaci hominida stariji od 1 milijun godina, za koje se smatra da bi mogli predstavljati poveznicu između hominida i prvih ljudi. Smatra se da se Eritreja nalazila na putu kojim su prvi ljudi naseljavali Stari svijet. Godine 1999. otkriveno je kameno oruđe staro oko 125 000 godina u zaljevu Zula južno od grada Massawa duž obale Crvenog mora. Spiljske crteže iz vremena epipaleolitika pronašli su talijanski kolonizatori u središnjem i sjeverozapadanom dijelu Eritreje. Smatra se područje danakilske pustinje ima važnu ulogu u istraživanju evolucije čovjeka.
Na prostoru današnje Eritreje postojale su neke od najstarijih civilizacija. Tako se Eritreja zajedno sa sjevernom Somalijom, Džibutijem i obalnim dijelom Sudana, smatra prostorom na kojem se najvjerojatnije nalazila, država koju su drevni Egipćani nazivali zemlja Punt ("Ta Netjeru") koja se prvi puta spominje u zapisima iz 25. stoljeća prije nove ere. Puntiti su imali bliske odnose da Egipćanima u vrijeme faraona Sahure i kraljiceHatšepsut.
U vrijeme 8. stoljeća prije nove ere, Kraljevstvo Damot (ili D'mt) postojalo je na području Eritreje i sjeverne Etiopije. Glavni grad je bio Jeha. Od prvog stoljeća prije nove ere i u prvom stoljeću nove ere postjalo jeKraljevstvo Aksum.
U srednjem vijeku, sa jačanjem islama, moć Aksuma je slabila. Kulminacija dominacije islama u području zbila se 1557. kada su snageSulejmana I. osvojile grad Massawu, susjedne gradove Arqiqo i Debarwa, te osnovali provinciju Habesh.
Granice današnje Eritreje, te čitavog područja nastale su tijekom europske kolonizacije područja. Tijekom srednjeg vijeke i otomanske okupacije povijesno ime Eritreje je bilo Bahre-Negash (Kraljevstvo mora). Nakon pada kraljevstva naziv je bio Medri Bahri ("Zemlja mora"). Italija je pred kraj 19. stoljeća osnovala koloniju pod nazivom Eritreja. Naziv je dobila prema latinskoj riječi Erythræa (od grčki: Erythraia, Ἐρυθραία), kako su nazivali Crveno more.
U drugom svjetskom ratu britanci su pobjedom nad Talijanima u bitci za Keren 1941. preuzeli upravljanje kolonijom. Nakon drugog svjetskog rata, područja nekadašnje talijanske kolonije Eritreje federalizirana su u zajednicu sa Etiopijom, rezolucijomUN 15. rujna 1952.
Nakon dugogodišnje oružane i političke borbe za nezavisnost, Eritreja je 24. svibnja 1993. postala neovisna država. Zbog graničnog spora sa Etiopijom, Eritreja je 1998. ušla u dvogodišnji rat, koji je završen sporazumom u Alžiru, potpisanim 2000.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Eritreje
Eritreja se nalazi na sjeveroistoku Afrike na obali Crvenog mora. Arhipelag Dahlak, koji se sastoji od dva velika i 124 mala otoka, nalazi se ispred pješćane i suhe obale nedaleko od grada Massawa, mjesto je ribarenja. Tjesnac Bab-el-Mandebstrateški je važan prolaz koji povezuje Eritreju i Jemen. Na jugu Eritreja graniči sa Etiopijom, a na sjeverozapadu sa Sudanom. Afarski trokut (Dankilska depresija) je geološka depresija, stjecište tri tektonske ploče koje se razilaze. Najviša točka države je planina Emba Soira na 3018 m.
Najveći gradovi[uredi VE | uredi]
| Gradovi u Eritreji | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Grad | Stanovništvo | Regija | |||
| Popis stanovništva 1984 | Popis stanovništva 2010 | ||||
| 1 | Asmara | 475,385 | 649,707 | Maekel | |
| 2 | Keren | 126,149 | 146,483 | Anseba | |
| 3 | Teseney | 52,531 | 64,889 | Gash-Barka | |
| 4 | Mendefera | 22,184 | 63,492 | Debub | |
| 5 | Agordat | 15,948 | 47,482 | Gash-Barka | |
| 6 | Assab | 31,037 | 39,656 | Južno crveno more | |
| 7 | Massawa | 15,441 | 36,700 | Sjeverno crveno more | |
| 8 | Adi Quala | 14,465 | 34,589 | Debub | |
| 9 | Senafe | 14,019 | 31,831 | Debub | |
| 10 | Dekemhare | 17,290 | 31,000 | Debub | |
| 11 | Segeneiti | 13,328 | 27,656 | Debub | |
| 12 | Nakfa | ? | 20,222 | Sjeverno crveno more | |
| 13 | Adi Keyh | 8,691 | 19,304 | Debub | |
| 14 | Barentu | 2,541 | 15,467 | Gash-Barka | |
| 15 | Beilul | ? | 14,055 | Južno crveno more | |
| 16 | Edd | ? | 12,855 | Južno crveno more | |
| 17 | Ghinda | 7,702 | 10,523 | Sjeverno crveno more | |
| 18 | Mersa Fatuma | ? | 9,542 | Južno crveno more | |
| 19 | Himbirti | ? | 8,822 | Maekel | |
| 20 | Nefasit | ? | 8,727 | Debub | |
Administrativna podjela[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Regije Eritreje
Eritreja je podijeljena u šest regija (zobas), koje su podijeljene u distrikte (sub-zobas):
- Anseba (Adi Tekelezan, Asmat, Elabered, Geleb, Hagaz, Halhal, Habero, Keren, Kerkebet, Sel'a)
- Debub (Adi Keyh, Adi Quala, Areza, Alitena, Debarwa, Dekemhare, Mai Ayni, Mai Mne, Mendefera, Segeneiti, Senafe, Tserona, Zalambessa)
- Gash-Barka (Agordat, Badme, Barentu, Dghe, Forto, Gogne,Guluj, Haykota, La'elay Gash, Logo-Anseba (Adi Neamen Kebabi), Mensura, Mogolo, Molki, Om Hajer, Shambuko, Tesseney)
- Južno crveno more (Are'eta, Središnja Dankalia, Južna Dankalia, Assab)
- Maekel (Berikh, Ghala-Nefhi, Semienawi Mibraq, Serejaka, Debubawi Mibraq, Semienawi Mi'erab, Debubawi Mi'erab, Asmara)
- Sjeverno crveno more (Afabet, Dahlak, Ghel'alo, Foro, Ghinda, Karura, Massawa, Nakfa, She'eb)
Religija[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Islam u EritrejiPrema podatcima američkog ministarstva vanjskih poslova iz 2010. 50% stanovništva je islamske vjeroispovjesti. Kršćaničine 48% populacije dok ostali nemaju religiju.
Šport[uredi VE | uredi]
Najpopularniji sportovi u Eritreji su nogomet i biciklizam. Sportaši iz Eritreje od Olimpijskih igara u Sydneyu 2000. redovito nastupaju samostalno na ljetnim olimpijskim igrama. Atletičar Zersenay Tadese osvojio je jedinu olimpijsku medalju za Eritreju od samostalnosti (brončana medalja u utrci na 10000 m Atena 2004.). Od 1956. do 1992. sportaši iz Eritreje nastupali su pod zastavom Etiopije.
| ||||||||||||||
Nedovršeni članak Eritreja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nema komentara:
Objavi komentar