ponedjeljak, 29. veljače 2016.

Danska

Danska

Kraljevina Danska
Kongeriget Danmark
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke
(danski: Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)
Himna
Der er et yndigt land
Položaj Danske
Glavni gradKopenhagen
Službeni jezikdanski 1)
Državni vrh
 - KraljicaMargareta II.
 - Predsjednik VladeLars Løkke Rasmussen
Neovisnost980.
Površina133. po veličini
 - ukupno43.094 km2
 - % vode1,6 %
Stanovništvo111. po veličini
 - ukupno (2012)5.580.000
 - gustoća124/km2
BDP (PKM)procjena 2005.
 - ukupno187.9 milijardi $ (45.)
 - po stanovniku34,740 $ (6.)
Valutadanska kruna (100 ørea)
Pozivni broj+45
Vremenska zonaUTC +1
Internetski nastavak.dk
1) Uz danski koriste se grenlandski na Grenlandu i ferojski naFarskim otocima. Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj.
Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Danske
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovimaEurope. Mnogi arheolozi i povjesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Amerikuna svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim doGrenlanda i na kraju do Amerike.
U različitim je razdobljima kralj Danske vladao dijelovima Engleske i Irske,Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročitoNormandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom.Scania, Blekinge i Halland bili su dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez sNorveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.).
Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.
Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj, što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Nakon ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Usprkos neutralnosti Njemačka je napala Dansku (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Nakon rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).

Politika[uredi VE | uredi]

1849. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, budući da je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ako parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.

Regije[uredi VE | uredi]

Danska je od 1. siječnja 2007. podijeljena na 5 regija (regioner, jednina: region) i 98 općina (kommuner, jednina: kommune). Prije 2007. je bila podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općina.
Regije Danske

regije  središtestanovništvo
(09/2006)
Hovedstaden (H)Hillerød1 636 749
Zeland (Sjælland) (Z)Sorø  816 118
Južna Danska (Syddanmark) (S)Vejle1 189 817
Središnji Jutland (Midtjylland) (M)Viborg1 227 428
Sjeverni Jutland (Nordjylland) (N)Aarhus576 972

Okruzi do 2007.
Tri općine koje imaju ovlasti okruga su:
Grenland i otoci Føroyar također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Danske
Danska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 406 otoka (vidi:popis otoka Danske).[1] Od tih otoka 108 su nastanjena, a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; MostØresund spaja Zeland sa Švedskom. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Dobra je i povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170,86 m).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. Životni je standard vrlo visok, danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 € = 7,42 DKK). Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili euro na referendumu 2000. godine. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage članovi su sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danska je najgušće naseljena zemlja Sjeverne Europe. Većina stanovništva je skandinavskog podrijetla. Manji dio su Inuiti sGrenlanda, domoroci s Ferojskih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%).
Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom.
80% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim kršćanskim crkvama, dok je 2% stanovništva islamske vjere. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvat stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.

Jezici[uredi VE | uredi]

Danska je zemlja s 8 jezika, od kojih je 7 živih, a za jednog nije poznato da itko njime govori, pa se smatra izumrlim, to je putinički danski (rodi, rotwelsch). Danski je nacionalni jezik u Danskoj i Grenlandu, a njemački standardni i ferojski, regionalno službeni u Danskoj.

Kultura[uredi VE | uredi]

NASA-Foto: Danska u ožujku 2002. godine
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard, fizičar Niels Bohr, spisateljica Karen Blixen, astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier.
Aktualni svjetski prvak u Backgammonu, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Danske

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jump up↑ "Facts and Figures", Danish Defence, Defence Command Denmark, pristupljeno 26. veljače 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Portal:Europa
Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)