Paragvaj
 Ovo je glavno značenje pojma Paragvaj. Za druga značenja, pogledajte Paragvaj (rijeka). |
República del Paraguay Tetã Paraguáipe | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Paz y justicia (španjolski: Mir i pravda) | |||||
| Himna Paraguayos, República o Muerte | |||||
 | |||||
| Glavni grad | Asunción | ||||
| Službeni jezik | španjolski i guaranski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Federico Franco | ||||
| Neovisnost | Od Španjolske 15. svibnja 1811. | ||||
| Površina | 58. po veličini | ||||
| - ukupno | 406.750 km2 | ||||
| - % vode | 2,3 % | ||||
| Stanovništvo | 100. po veličini | ||||
| - ukupno (2004) | 6.191.368 | ||||
| - gustoća | 15/km2 | ||||
| Valuta | gvarani (100 centima1) | ||||
| Pozivni broj | 595 | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .py | ||||
| 1 izvan upotrebe | |||||
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku sBrazilom te na jugozapadu s Argentinom. Uz Boliviju je jedina država na kontinentu bez izlaza na more ili ocean.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis ParagvajaRijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Paragvaja
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja (Isusovačke misije u Paragvaju), ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protivBrazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Ropstvo je ukinuto 1870.godine.[1] Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. URatu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje odbolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadajurimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Paragvaja
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednomBrazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektraniItaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
| ||
| ||
| ||
Nema komentara:
Objavi komentar