Vijetnam
Cộng hoà xã hội chủ nghĩa Việt Nam | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Ðộc lập-Tự do -Hạnh phúc
(vijetnamski: Neovisnost, sloboda, sreća)
| |||||
| Himna Tien Quan Ca | |||||
 | |||||
| Glavni grad | Hanoi | ||||
| Službeni jezik | vijetnamski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Trương Tấn Sang | ||||
| - Predsjednik Vlade | Nguyễn Tấn Dũng | ||||
| Neovisnost | Od Francuske 2. rujna 1945. | ||||
| Površina | 64. po veličini | ||||
| - ukupno | 331.690 km2 | ||||
| - % vode | 1,3 % | ||||
| Stanovništvo | 14. po veličini | ||||
| - ukupno (2005) | 83,535.576 | ||||
| - gustoća | 253/km2 | ||||
| Valuta | dong (10 haoa = 100 xua1) | ||||
| Pozivni broj | +84 | ||||
| Vremenska zona | UTC +7 | ||||
| Internetski nastavak | .vn | ||||
| (1) hao i xu su izvan uporabe | |||||
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu sKambodžom.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Zemlja je izdužena u smjeru sjever - jug (1650 km), s uskim središnjim dijelom (na najužem mjestu samo 50 km). Uz obalu se nalazi ravnica koja se na sjeveru proširuje u deltuCrvene rijeke u kojoj se nalazi Hanoi, a na jugu u veliku deltu Mekonga u kojoj je smješten najveći vijetnamski grad Ho Ši Min (Saigon). Na zapadu zemlje, uz granicu s Laosom, dominiraju planinski lanci među kojima se ističu dugi Anamitski kordiljeri (1100 km). Najviši vrh je Fan Si, 3.143 m.
Povijest[uredi VE | uredi]
Pisana povijest Vijetnama počinje oko 200. pr. Kr. kad je postao dijelom države Nam Viet (kin. Nan Yue) koja je obuhvaćala i današnje južne kineske provincije Guangxi i Guangdong (Kanton), a vodio ju je odmetnuti kineski general s podrškom lokalnog ne-kineskog stanovništva.
Godine 111. pr. Kr. Kina je uspjela vratiti odmetnute teritorije i područje sjevernog Vijetnama sljedećih je tisuću godina, do 939., bilo dio Kineskog Carstva. Kineski upravitelji pokušali su sinicizirati Vijetnam, ali to je samo potaknulo lokalne elite na homogenizaciju i doprinijelo stvaranju posebnog vijetnamskog identiteta.
Od polovice desetog do polovice devetnaestog stoljeća i dolaska Francuza u Vijetnamu su se izmjenjivala razdoblja neovisnosti i kineske dominacije. U 17. i 18. stoljeću zemlja se proširila na jug i zauzela područje delte Mekonga; takva ekspanzija dovela je ubrzo do podjela između juga i sjevera koje su prevladane u početku 19. stoljeća.
Francuzi su zauzeli zemlju u nekoliko pohoda od 1859. do 1882. Od samog početka francuske vladavine pojavljivali su se pokreti za autonomiju i neovisnost. Poslije prvog svjetskog rata vodeću ulogu polako su preuzimali komunisti povezani saSovjetskim Savezom na čelu s Ho Ši Minom. Nakon drugog svjetskog rata Hoov pokret Viet Minh (Liga za neovisnost Vijetnama) proglasio je neovisnost, ali Francuska nije namjeravala odstupiti. Nakon neuspješnih pregovora, otvoreni je ratpočeo u prosincu 1946. i trajao do 1954. kada je Francuska pretrpjela odlučujući poraz kod Dien Bien Phua.
Vijetnam je Ženevskim dogovorima privremeno podijeljen na Sjeverni Vijetnam i Južni Vijetnam dio s granicom na 17. paraleli; u južnom dijelu autokratski je vladao katolički političar Ngo Dinh Diem koji je uz podršku SAD-a odbio provesti nacionalne izbore i ujedinjenje zemlje. Krajem pedesetih razbuktao se sukob gerilaca Vijetkonga koji su, potpomognuti iz Sjevernog Vijetnama, tražili ujedinjenje, i vlasti Južnog Vijetnama. Nakon što je postalo jasno da se Južni Vijetnam neće moći samostalno održati SAD su se aktivno uključile u rat i 1968. oko 500.000 američkih vojnika borilo se na strani juga. Zbog velikog broja žrtava američka javnost okrenula se protiv rata i 1973. Amerikanci su se povukli iz zemlje. Snage Sjevernog Vijetnama iskoristile su slabost juga i 1975. u velikoj ofenzivi zauzele cijelu zemlju.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Najbrojniji su Vijetnamci koji govore vijetnamskim jezikom i budisti su. Najveća manjinska zajednica su Kinezi koji su nakon ujedinjenja u velikom broju napustili zemlju. U planinama i na krajnjem jugu zemlje žive mnogobrojne manje etničke skupine.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Nakon ujedinjenja zemlja je obnavljana po načelima sovjetskog komunizma do 1986. kada su pokrenute gospodarske reforme po kineskom uzoru. Tijekom devedesetih poboljšani su odnosi sa SAD-om, a u zemlju su ušli mnogobrojni strani investitori. Gospodarstvo postiže visoke stope rasta, ali uz nisku početnu vrijednost BDP je i dalje prilično nizak i u 2004. bio je 2700 USD po stanovniku, mjereno PPP-om (paritetom kupovne moći).
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Vijetnam |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vijetnam |
 | Pogledajte rječničku natuknicu Vijetnam u Wječniku, slobodnom rječniku. |
| ||
| |||
| |||
Nedovršeni članak Vijetnam koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nema komentara:
Objavi komentar