Maldivi

Republika Maldivi ދިވެހި ރާއްޖޭގެ ޖުމްހޫރީޔާ (Divehi Rājjēge Jumhūriyā)
Zastava Grb
Himna Gavmii mi ekuverikan matii tibegen kuriime salaam
Glavni grad	Malé
Službeni jezik	divehi
Državni vrh
- Predsjednik	Mohamed Nasheed
- Predsjednik Vlade	Mohamed Nasheed
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 26. srpnja 1965.
Površina	185. po veličini
- ukupno	298 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	167. po veličini
- ukupno (2004)	339.330
- gustoća	1138/km2
Valuta	maldivska rufija (100 laarija)
Pozivni broj	+960
Vremenska zona	UTC +5
Internetski nastavak	.mv

Maldivi, Maledivi,^[1] službeno Republika Maldivi su otočna država uIndijskom oceanu, jugozapadno od Indijskog poluotoka. Sastoje se od oko 1200 otoka grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljnjih 80 se koristi samo za turizam.

Službena religija je islam, a jezik većine stanovništva je divehi,indoeuropski jezik srodan singaleškom, glavnom jeziku Šri Lanke.

Gospodarstvo se temelji na turizmu i ribarstvu.

Maldivi su pretrpjeli značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom oceanu u prosincu 2004. godine.

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1Stanovništvo
  • 1.1Etničke grupe
• 2Izvori
• 3Vanjske poveznice

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Maldiva

Izvori[uredi VE | uredi]

1. Jump up↑ August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, sv. 7. : Mal – Nj, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005.,ISBN 953-6036-37-1, str. 7.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Maldivi
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Maldivi
	Pogledajte rječničku natuknicu Maldivi u Wječniku, slobodnom rječniku.

 Nedovršeni članak Maldivi koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[otkrij] v · r · u Države u Aziji

[otkrij] v · r · u Commonwealth

[otkrij] v · r · u Organizacija islamske suradnje

Kategorije: 

• U izradi, Države
• Maldivi

Makedonija

Ovo je glavno značenje pojma Makedonija. Za druga značenja, pogledajte Makedonija (razdvojba).

Republika Makedonija Република Македонија
Zastava Grb
Geslo Smrt ili sloboda
Himna Denes nad Makedonija
Glavni grad	Skoplje
Službeni jezik	makedonski 1)
Državni vrh
- Predsjednik	Đorge Ivanov
- Predsjednik Vlade	Nikola Gruevski
Neovisnost	Odcjepljenjem od SFRJ 8. rujna 1991.
Površina	145. po veličini
- ukupno	25.713 km2
- % vode	1,9 %
Stanovništvo	140. po veličini
- ukupno (2003)	2,022.547
- gustoća	81/km2
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	15,78 milijarda $ (121.)
- po stanovniku	7645 $ (80.)
Valuta	makedonski denar (100 denija)
Pozivni broj	+389
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.mk
1) Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni, a takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr.

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija(mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavnigrad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom naistoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena uUjedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).^[1][2]

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1Politika
• 2Povijest Makedonije
  • 2.1Stari vijek
  • 2.2Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji
  • 2.3Neovisna Makedonija (od 1989.)
• 3Zemljopis Makedonije
  • 3.1Reljef
  • 3.2Klima, tlo, vegetacija
  • 3.3Nacionalni parkovi
  • 3.4Vode
• 4Stanovništvo
• 5Kultura
• 6Promet
• 7Izvori
• 8Vanjske poveznice
  • 8.1Ostali projekti

Politika[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Politika Makedonije
Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat zastupnika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Republike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonijebira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacijskih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

Republika Makedonija je članica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993.^[3][4] pod imenom bivša jugoslavenska Republika Makedonija,^[1] odnosno na engleskom The former Yugoslav Republic of Macedonia, (FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 125 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.

Povijest Makedonije[uredi VE | uredi]

Stari vijek[uredi VE | uredi]

Antički Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antičkih Makedonaca je bio Filip II. Makedonski, kojega je Demosten nazivao barbarinom. Iako je Demosten okupio sve Antičke Grkekako bi se suprotstavili Antičkim Makedoncima, Filip II. je pobijedio Grke u bitci kod Heroneje 2. kolovoza 338. pr. Kr., nakon čega je poštedio grad Tebu.

Kada je Filip II. ubijen (336. pr. Kr.), antički Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je ka istoku kako bi pobijedio do tada nepobjedivo Perzijsko Carstvo. U bitci na rijeci Granik, sa svojim antičkim Makedoncima (organiziranim u čuvene falange) i plaćenim konjanicima iz Tesalije je pobijedio trostruko veću perzijsku vojsku. Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odlučio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan 323. pr. Kr., te je umro u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovođe podijelili su njegovu državu među sobom.

Značajna ličnost Makedonije, bio je i Filip V.. On je uspostavio Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grčku.

U to je vrijeme Rim postajao sve snažniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (današnje Kičevo u blizini današnjeg grada Debra, sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti utvrdu u klisuri Tempi (nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Platamona).

Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su ušli sa juga i pobijedili Perseja u bitci kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od današnje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antičke epohe u Makedoniji. Više su preživjeli Seleukidi na istoku i Ptolemejevići u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).

Rimljani su porobili Makedoniju 168. pr. Kr. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno međusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvaćala teritorije današnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija.

Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u povijesti kršćanstva, s obzirom da ju je posjetio Sveti Pavao.

Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Vardarska banovina
Podrobniji članak o temi: Socijalistička Republika Makedonija

Neovisna Makedonija (od 1989.)[uredi VE | uredi]

Zastava samostalne Republike Makedonije od 1992. do 1995. godine

Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran jeNikola Kljušev.

Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.

Godine 1992. srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.

Godine 1994. građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike uSobranje. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata Ljubču Georgievskog.

Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.

Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 općine i GradSkoplje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.

Godine 1998. održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubčo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.

Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov(Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).

Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vatrenog oružja.

Tijekom 2001. godine došlo je do oružanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u Ustav Republike Makedonije.

Godine 2002. održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.

Godine 2004., zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci sudjelovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Saško Kedev(VMRO-DPMNE).

Zemljopis Makedonije[uredi VE | uredi]

Makedonski državni teritorij na zemljovidu.

Republika Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.

Reljef[uredi VE | uredi]

U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:

• zapadna Makedonija
• središnji dio ili Povardarje i
• istočna Makedonija.

Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:

• Polog
• Debarska kotlina
• Ohridska kotlina
• Prespanska kotlina
• Pelagonija

Pološka i Prespanska kotlina su najveće.

Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):

• Skopska kotlina
• Veleška kotlina
• Tikveš
• Gevgelijska kotlina

Istočna Makedonija niža je od zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine,Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.

Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se prekrasne kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

• Maleševska kotlina
• Strumička kotlina
• Kumanovska kotlina
• Ovče pole

Klima, tlo, vegetacija[uredi VE | uredi]

U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.

Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.

Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).

Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimobukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Makedonije

• Nacionalni park Galičica
• Nacionalni park Mavrovo
• Nacionalni park Pelister

Vode[uredi VE | uredi]

Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.

Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Posljednji popis stanovništva Makedonije izvršen je 2002. godine^[5]. Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:^[6][7]

godina popisa	ukupno stanovnika	Makedonci	Albanci	Turci	Srbi	Romi	Bošnjaci	Vlasi	Ostali
2002.	2.022.547	1.297.981 (64,2%)	509.083 (25,2%)	77.959 (3,9%)	35.939 (1,8%)	53.879 (2,7%)	17.018 (0,8%)	9.695 (0,5%)	20.993 (1,0%)
1994.	1.945.932	1.288.330 (66,6%)	441.104 (22,7%)	78.019 (4,0%)	40.228 (2,1%)	43.707 (2,2%)	6.829 (0,4%)	8.601 (0,4%)	31.480 (1,6%)
1991.	2.033.964	1.328.187 (65,3%)	441.987 (21,7%)	77.080 (3,8%)	42.775 (2,1%)	52.103 (2,6%)	/	7.764 (0,4%)	84.068 (4,1%)
1981.	1.909.136	1.279.323 (67,0%)	377.208 (19,8%)	86.591 (4,5%)	44.468 (2,3%)	43.125 (2,3%)	/	6.384 (0,3%)	72.037 (3,8%)
1971.	1.647.308	1.142.375 (69,3%)	279.871 (17,0%)	108.552 (6,6%)	46.465 (2,8%)	24.505 (1,5%)	/	7.190 (0,4%)	38.350 (2,3%)
1961.	1.406.003	1.000.854 (71,2%)	183.108 (13,0%)	131.484 (9,4%)	42.728 (3,0%)	20.606 (1,5%)	/	8.046 (0,6%)	19.177 (1,4%)
1953.	1.304.514	860.699 (66,0%)	162.524 (12,5%)	203.938 (15,6%)	35.112 (2,7%)	20.462 (1,6%)	/	8.668 (0,7%)	13.111 (1,0%)

Hrvata je u Makedoniji na popisu 1994. godine bilo 2248 ^[8], a prema popisu iz 2002. godine bilo je 2686 Hrvata u Makedoniji.^[9]

Kultura[uredi VE | uredi]

Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenom, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a Manastir Sveti Jovan Bigorski je jedan od najljepšihmanastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.

Promet[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Promet Makedonije

Izvori[uredi VE | uredi]

1. ↑ ^{Jump up to:1,0 1,1} Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL:http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf (PDF)
2. Jump up↑ vidi Igor Janev, Legal Aspects of the Use of a Provisional Name for Macedonia in the United Nations System, AJIL, Vol. 93. no 1. 1999.
3. Jump up↑ Popis članica Ujedinjenih naroda (engleski),
4. Jump up↑ Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 47/225 (1993) (engleski),
5. Jump up↑ Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (makedonski, engleski),
6. Jump up↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Makedoniji, 2002 - Knjiga XIII, Skoplje, svibanj 2005. (makedonski, engleski). Državni zavod za statistiku RM,
7. Jump up↑ Macedonia FAQ website. The Population Profile of the Republic of Macedonia (engleski),
8. Jump up↑ HIC
9. Jump up↑ ZHRM O nama

• Dodatak:Literatura:Makedonija

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

• Hrvatska enciklopedija - Makedonija
• Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj
• The World Factbook - Macedonia (engl.)
• www.exploringmacedonia.com, stranice makedonske turističke zajednice (engl.)
• www.360macedonia.com, panorame mjesta u Makedoniji
• Ured Predsjednika Republike Makedonije
• Parlament (Sobranje) Republike Makedonije
• Vlada Republike Makedonije
• Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)

Portal:Europa

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Makedonija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Makedonija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Makedonije
	Pogledajte rječničku natuknicu Makedonija u Wječniku, slobodnom rječniku.

[otkrij] v · r · u Države u Europi

[otkrij] v · r · u Frankofonija

[otkrij] v · r · u Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA)

[otkrij] v · r · u Europska unija

Kategorija: 

• Makedonija