Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Sadržaj

[sakrij]

Povijest i politika[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Povijest Kuvajta ‎

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednimIrakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Kuvajta ‎

Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bezdržavljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.^[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunitai Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa,kršćana, budista i sikha.^[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Kuvajta ‎

Kuvajtski tornjevi

Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljernje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Kuvajta ‎

Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka iSaudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbahnaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Kuvajtske muhafaze

Kuvajt je podjeljen na šest muhafaza:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kuvajt
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kuvajt
	Pogledajte rječničku natuknicu Kuvajt u Wječniku, slobodnom rječniku.