Zelenortska Republika
(Preusmjereno s Kabo Verde)
República de Cabo Verde | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Unidade, Trabalho, Progresso (portugalski: Jedinstvo, rad, napredak) | |||||
Himna Cântico da Liberdade | |||||
Glavni grad | Praia | ||||
Službeni jezik | portugalski (službeni) izelenortski jezik | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Jorge Carlos Fonseca | ||||
- Predsjednik Vlade | José Maria Neves | ||||
Neovisnost | Od Portugala 5. lipnja 1975. | ||||
Površina | 146. po veličini | ||||
- ukupno | 4.033 km2 | ||||
- % vode | ~0 % | ||||
Stanovništvo | 164. po veličini | ||||
- ukupno (2001) | 401.343 | ||||
- gustoća | 101/km2 | ||||
Valuta | zelenortski eskudo (100 centava) | ||||
Pozivni broj | +238 | ||||
Vremenska zona | UTC -1 | ||||
Internetski nastavak | .cv |
Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom arhipelagu u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale. Portugalci su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću kada su postali glavni centar trgovine robovima.
Portugalski naziv "Cabo Verde" (Zeleni rt) dolazi od najzapadnije točke Afrike koja se danas nalazi u Senegalu.
Sadržaj
[sakrij]Povijest[uredi VE | uredi]
Zelenortski otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili 1456. godine i uključili u svoje kolonijalno carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i značajno središte trgovine robovima.
Godine 1975. otoci su dobili nezavisnost zahvaljujući naporima Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke iGvineju Bisau kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka.
Politika[uredi VE | uredi]
Politički sustav funkcionira prema ustavu iz 1980. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Zelenortska Republika se sastoji od 10 većih i 8 manjih otoka.
Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan se nalazi na otoku Fogo.
Važniji manji otoci su: otok Branco i otok Razo.
Veći otoci su:
Zavjetrinski otoci[uredi VE | uredi]
Ilhas do Barlavento (sjeverna otočna skupina)
Privjetrinski otoci[uredi VE | uredi]
Ilhas do Sotovento (južna otočna skupina)
Općine[uredi VE | uredi]
Zelenortska Republika je podijeljena na 17 općina:
- otok Santo Antão:
- Paúl
- Porto Novo
- Ribeira Grande
- otok São Vicente:
- São Vicente
- otok Santa Luzia
- otok São Nicolau :
- São Nicolau
- otok Sal:
- Sal
- otok Boa Vista:
- Boa Vista
- otok Maio:
- Maio
- otok Santiago:
- Praia
- Santa Catarina
- Santa Cruz
- São Domingos
- São Miguel
- Tarrafal
- otok Fogo:
- São Filipe
- Mosteiros
- otok Brava:
- Brava
Klima[uredi VE | uredi]
Godišnje vremensko stanje
|
Temperature
|
Količine padalina mm
| |
Siječanj |
75°F
|
24°C
|
5.3mm
|
Veljača |
75°F
|
24°C
|
3.8mm
|
Ožujak |
77°F
|
25°C
|
1.3mm
|
Travanj |
77°F
|
25°C
|
0.0mm
|
Svibanj |
78°F
|
25°C
|
0.0mm
|
Lipanj |
79°F
|
26°C
|
0.0mm
|
Srpanj |
81°F
|
27°C
|
0.8mm
|
Kolovoz |
84°F
|
29°C
|
14.1mm
|
Rujan |
85°F
|
29°C
|
33.6mm
|
Listopad |
83°F
|
29°C
|
6.5mm
|
Studeni |
81°F
|
27°C
|
2.5mm
|
Prosinac |
77°F
|
25°C
|
1.6mm
|
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Zelenortska Republika oskudijeva resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena upravo zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su značajan gospodarski napredak. Portugal predlaže uključenje Zelenortske Republike u EU. BDP je za 2004. procijenjen na 1.400 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno na otocima Sal i Boa Vista.
Demografija[uredi VE | uredi]
Većina stanovnika Zelenortskih otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: SAD-u (264.900), Portugalu (80.000), Angoli (45.000), São Tomé i Príncipeu, Senegalu, Francuskoj i Nizozemskoj. Nacionalni jezik je zelenortski kreolski jezik (Crioulo, Kriolu ili Kriol).Rimokatolicima se izjašnjava 85 posto stanovništva.
Kultura[uredi VE | uredi]
Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su Morna, Batuque i Zouk(Cabo love) . Senzualni ples Funana je mješavina portugalskih i afričkih stilova.
Najpoznatija stanovnica Zelenortskih Otoka je pjevačica narodne glazbe Cesária Évora.
Novine i časopisi[uredi VE | uredi]
- A Semana (Praia,1991-)
- Expresso das Ilhas
- Journal O Cidadao (São Vicente)
- Jornal Horizonte (Praia, 1988-)
- Terra Nova (S.Vicente, 1975-)
- Artiletra (S.Vicente, 1991-)
Novine i časopisi online:
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Zelenortska Foto
- Foto galerija Zelenortskih Otoka
- Zelenortski portal (1)
- Zelenortski portal (2)
- foto galerija
- Internet pezentacija Zelenortske kulture
|
|
|
|
Nema komentara:
Objavi komentar