Nikaragva
 Ovo je glavno značenje pojma Nikaragva. Za jezero u istoimenoj državi, pogledajte Nikaragva (jezero). |
República de Nicaragua | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo En Dios confiamos "U Boga vjerujemo") | |||||
| Himna Salve a ti, Nicaragua | |||||
 | |||||
| Glavni grad | Managua | ||||
| Službeni jezik | španjolski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Daniel Ortega | ||||
| - Predsjednik Vlade | Daniel Ortega | ||||
| Neovisnost | Od Španjolske 15. rujna, 1821. | ||||
| Površina | 96. po veličini | ||||
| - ukupno | 130.375 km2 | ||||
| - % vode | 7.14 % | ||||
| Stanovništvo | 131. po veličini | ||||
| - ukupno (2012.) | 6.071.045 | ||||
| - gustoća | 51/km2 | ||||
| Valuta | nikaragvanska córdoba (100centava) | ||||
| Pozivni broj | 505 | ||||
| Vremenska zona | UTC -5 | ||||
| Internetski nastavak | .ni | ||||
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči sHondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Sadržaj
[sakrij]Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis NikaragveNikaragva se prostire na površini od 130.375 km2. Na pacifičkoj strani Nikaragve nalaze se dva najveća slatkovodna jezera u Srednjoj Americi -Managua i Nikaragva. Ta dva jezera su međusobno povezana rijekomTipitapa. Plodne ravnice okružuju ova jezera i pružaju se prema sjeverozapadu. Njihovo zemljište je obogaćeno vulkanskim pepelom sa obližnjih vulkana u središnjim planinama.
Oko petinu Nikaragve čine zaštićena područja kao što su nacionalni parkovi, rezervati prirode i biološki rezervati. Prema sjeveru Nikaragva se graniči sa Hondurasom, na istoku izlazi na Karipsko more, prema jugu se graniči sa Kostarikom, a na zapadu izlazi na Tihi ocean.
Povijest[uredi VE | uredi]
Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanskaplemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.
Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. Od 1927. do 1933. traje gerilski rat protivameričke vojske predvođen Augustom Césarom Sandinom.
1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
Ekonomija[uredi VE | uredi]
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogiindustrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.
| ||
| ||
| ||
Nedovršeni članak Nikaragva koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nema komentara:
Objavi komentar