Palenque
 Ovo je glavno značenje pojma Palenque. Za druga značenja, pogledajte Palenque (razdvojba). |
Pretkolumbovski grad i Nacionalni park Palenque
| |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Meksiko 
Palenque
| |
| Godina uvrštenja: | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii, iv |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/411UNESCO |
Palenque (šp. skr. za "Stara utvrda", preko mayanskog Otolum, što znači "zemlja tvrdih kuća") je pretkolumbovski grad Maya u u meksičkoj državiChiapas, blizu rijeke Usumacinta, oko 130 km južno od grada Ciudad del Carmen. Grad datira od 100. pr. Kr. do oko 800. godine, nakon čega je obrastao u džunglu cedara, mahagonija i sapodilla[1]. Palenque je grad srednje velične, mnogo manji od sličnih gradova kao što su Tikal ili Copán, ali su u njemu arhitekti postigli profinjenost u izgradnji piramida, raskošnih krovnih pokrova piramida, profinjenih skulptura i bareljefa. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1987. godine[2].
Odlike[uredi VE | uredi]
Umjetne terase Palenquea u podnožju Chiapasa na jugoistoku i nizine na sjeveru su promijenile prirodnu topografiju mjesta, stvarajući cjelovitu hijerarhiju volumena i prostora gdje su platforme i zgrade organizirane u skladnu ravnotežu. Otulum, pritoka Usumacinte, bio je usmjeren na genijalan način 50 m dugim nadsvođenim kanalom koji prolazi kroz cijeli grad.
Zgrade Palenquea, koje su podignute za zlatnog doba grada od 500.-700. godine, se odlikuju kvalitetom i lakoćom dobivene novim građevinskim tehnikama i metodama drenaže koje su razvijene kako bi se smanjila debljina zidova. Unutarnji prostori su se proširili, dodano je više otvora, a uporaba galerija i bogato ukrašavanje skulpturama i štukom je arhitekturi dala jedinstvenu eleganciju koja do tada nije viđena kod Maya. Njegov utjecaj je značajan u bazenu Usumacinta, a proteže se čak i daleko do Comalcalcoa, na zapadnoj granici kulturne Maya.
Dominantna građevina u središnjem prostranom području je Palača (Palacio). Podignuta u različitim razdobljima na ogromnom umjetnom brežuljku u obliku krnje piramide, sastoji se od raznih zgrada od kojih je jedinstvenje toranj na jugozapadnom kutu koji je neka vrsta stražarnice ili astronomski opservatorij, a jedinstven je primjer u arhitekturi Maya.
Tu se nalaze i tri čuvena hrama organizirana u križni tlocrt: Sunca, Križa i Lisnatog križa.Križ je bio vrlo važan znamen koji je upućivao na četiri dijela svemira po shvaćanju Maya. Hram boga Sunca s brodovima nadsvođenim “lažnim svodovima” najbolje je očuvana piramida klasičnog doba, a najveći hram, Hram natpisa, jedan je od rijetkih primjera ukopne srednjoameričke piramide. Za sebe ga je dao izgraditi Pakal Veliki, najslavniji gospodar Palenquea. Osim sarkofaga u Pakalovoj grobnici, hram sadrži i čitav niz dragocjenih predmeta od opsidijana.
U Palenqueu je sačuvano mnogo radova u štuku, pretežito obojenog crvenom i plavom bojom, a rabio se za dekoriranje stupova palača i kripti u hramovima.
Povijest[uredi VE | uredi]
Izvorno ime grada je bilo Lakam Ha, što na mayanskom znači "Velika voda", jer se oko grada nalaze brojni izvori i široki kaskadni slapovi. Prema najčešćem hijeroglifu zaključeno je kako je Palenque bio prijestolnica mayanskog grada-državeB'aakal ili B'aak ("kost"). Povijest Palenquea je uglavnom iščitana s hijeroglifskih natpisa s brojnih spomenika, te se tako došlo do spoznaje o kontinuitetu vladajućih dinastija Palenquea od 5. do 9. stoljeća, ali i o njihovom rivalstvu s drugim gradovima-državama kao što su Calakmul i Toniná. Najsavniji vladar je bio Pakal Veliki, čija je grobnica pronađena ispod Hrama natpisa.
Brojne zgrade su raspršene između juistočnog kompleksa hramova križa i južnog Hama natpisa. One su identificirane, a ponekad istražive i obnovljene nakon što su iskopane. Prva takva obnova na spomenika Palenquea se poduzela tek 1940. godine. U daljini se mogu vidjeti druge veličanstvene hramovi-piramide koje su skrivene vegetacijom. Do 2005. iskopano je više od 2,5 km², ali se pretpostavlja da je to tek 10% ukupne površine grada i da džungla oko arheološkog lokaliteta skriva još na tisuće spomenika.
Popis vladara Palenquea[uredi VE | uredi]
|
|
Poveznice[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Michael Schrom, Palenque (engl.) Preuzeto 30. studenog 2011.
- ↑ Fotografije na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 1. prosinca 2011.
| ||||
| ||
Nema komentara:
Objavi komentar