Bavarska
Freistaat Bayern Freistååt Baian | |
|---|---|
| Zastava | Grb |
.svg) (Zastava) |  (Grb) |
  | |
| Administracija | |
| Glavni grad | München |
| Ministar-predsjednik | Horst Seehofer (CSU) (od 27. listopada 2008.) |
| Vladajuća stranka | CSU-FDP |
| Posljednji izbori | 28. rujna 2008. |
| Sljedeći izbori | 2013. |
| Glasova u Saveznom vijeću | 6 |
| Osnovni podaci | |
| Površina | 70.549,19 km² (1. u Njem.) |
| Broj stanovnika | 12.443.893 (2. u Njem., 31. prosinca 2004.) |
| 176 st./km² (11. u Njem.) | |
| ISO 3166-2 | DE-BY |
| Himna | Gott mit dir du Land der Bayern! |
| Zaduženost | 20,20 mlrd. € (2005) |
| 1.708 €/st. | |
| Službene stranice | www.bayern.de |
Bavarska punim imenom Slobodna Država Bavarska je površinom najveća savezna država ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku. Ime je dobila po Bavarcima, svom većinskom stanovništvu. Glavni grad pokrajine je München.
Sadržaj
[sakrij]Povijest[uredi VE | uredi]
U vrijeme cara Augusta područje južno od Dunava naseljeno Keltimapostalo je dio Rimskog carstva. Kad se Rimsko carstvo raspalo, na tom se području formiralo novo pleme Bavaraca (Bajuvarí) od keltskog stanovništva koje je tamo bilo od ranije, Germana koji su nakon raspada Rimskog carstva prodrli u taj prostor sa sjevera i Rimljana koji nisu otišli s glavninom nego su se stopili sa starosjedilačkim stanovništvom.
Od 555. utvrđeno je postojanje bavarskog plemenskog vojvodstva u različitim, manje ili više samostalnim oblicima organizacije. Od 1180. pa sve do 1918. područjem je, u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva, upravljala obitelj Wittelsbach, a teritorij je u tom razdoblju bitno mijenjao i veličinu i saveznike i status (manje ili više samostalan).
U okviru općih nemira 1918. u Njemačkoj dolazi do sloma monarhije Wittelsbachovih te iz sastava Bavarske izlazi falačko porajnje, te u tom teritorijalnom obujmu do danas Bavarska ima status savezne zemlje, odnosno pokrajine.
Osnivanje pokrajine[uredi VE | uredi]
Temelji pokrajinske politike oslanjaju se na Ustavu Slobodne Države Bavarske, usvojene 2. prosinca 1946. Bavarska se definira kao slobodna država (republika) i narodna država (demokracija).
Politika[uredi VE | uredi]
Slobodna Država Bavarska ima, slično kao i druge njemačke savezne pokrajine svoju zakonodavnu vlast koja vršipokrajinski parlament (njem. Bayerischer Landtag) s ukupno 180 zastupnika na mandat od pet godina (do 1998. svake četiri godine).
Temeljem većine zastupnika iz stranaka zastupljenim u pokrajinskom parlamentu sastavlja se Bavarska državna vlada (njem.Bayerische Staatsregierung). Pored Zemaljskog parlamenta, poseban oblik zakonodavne vlasti imaju i sami birači krozreferendum kojim odlučuju o potrebi donošenja ili bitnim promjenama pojedinih zakonodavnih rješenja.
Od 1966. do 2008. apsolutnu većinu zastupnika u parlamentu u kontinuitetu imala je Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj(Christlich-Soziale Union in Bayern), pa je prema tome sastavljala sve vlade.
Izvršnu vlast čini bavarska državna vlada (Bayerische Staatsregierung), Na čelu vlade je ministar-predsjednik. Ministar-predsjednik vodi poslove vlade, određuje pravce politike, zastupa Bavarsku prema vani i imenuje državne ministre idržavne tajnike.
Dužnost ministra-predsjednika od 9. listopada 2007. obnaša Günther Beckstein, on je nasljedio Edmunda Stoibera, koji je bio 14 godina na čelu Bavarske (1993.-2007.).
Najviši bavarski sud je Bavarski ustavni sud. Najviša tijela sudbene vlasti su Bavarski vrhovni sud, Bavarski upravni sud i Bavarski socijalni sud.
Bavarske državne vlade[uredi VE | uredi]
| Ministar-predsjednik | Početak mandata | Završetak mandata | Stranka | (Koalicijske) vlade | |
| 1 | Fritz Schäffer | 1945 | 1945 | neovisan | |
| 2 | Wilhelm Hoegner | 1945 | 1946 | SPD | SPD-CSU-KPD, SPD-CSU |
| 3 | Hans Ehard | 1946 | 1954 | CSU | CSU-SPD-WAV***, CSU-SPD, CSU, CSU-SPD-BHE* |
| Wilhelm Hoegner (2. mandat) | 1954 | 1957 | SPD | SPD-BP****-GB**-BHE*-FDP | |
| 4 | Hanns Seidel | 1957 | 1960 | CSU | CSU-GB**-BHE*-FDP |
| Hans Ehard (2. mandat) | 1960 | 1962 | CSU | CSU-GB**-BHE*-FDP | |
| 5 | Alfons Goppel | 1962 | 1978 | CSU | CSU |
| 6 | Franz Josef Strauß | 1978 | 1988 | CSU | CSU |
| 7 | Max Streibl | 1988 | 1993 | CSU | CSU |
| 8 | Edmund Stoiber | 1993 | 2007 | CSU | CSU |
| 9 | Günther Beckstein | 2007 | 2008 | CSU | CSU |
| 9 | Horst Seehofer | 2008 | CSU | CSU-FDP |
*) Bund der Heimatvertriebenen und Entrechteten
**) Gesamtdeutscher Block
***) Wirtschaftliche Aufbau-Vereinigung
****) Bayernpartei
**) Gesamtdeutscher Block
***) Wirtschaftliche Aufbau-Vereinigung
****) Bayernpartei
Sastav Bavarskog parlamenta[uredi VE | uredi]
U Bavarskom parlamentu zastupljene su pet stranke. Temeljem pokrajinskih izborima održanim 28. rujna 2008. stranačka zastupljenost je slijedeća (ukupno 180 mandata):
- Kršćansko-socijalna unija (CSU) 88 zastupnika
- Socijaldemokratska stranka (SPD) 38 zastupanika
- Savez slobodnih glasača 21 zastupnika
- Zeleni (Bündnis90/Die Grünen) 18 zastupnika
- Slobodna demokratska stranka (FDP) 16 zastupnika
Rezultati izbora 2008 bile su slijedeće (u zagradi razlika prema izborima 2003.):
- CSU 43,5% (-17,2%)
- SPD 18,8% (-0,8%)
- Slobodni glasači 10,2% (+6,2%)
- Zeleni 9,1.% (+1,4%)
- FDP 7,9% (+5,3%)
- Ljevica (Linke) 4,4% (+4,4%)
- ostali 6,1% (+0,7%)
Lokalna samouprava[uredi VE | uredi]
U Bavarskoj, lokalnu samoupravu vrše 7 upravnih područja (Regierungsbezirk) koji su podijeljeni na 71 zemaljskih okruga (Landkreis), 25 gradova s upravnom samostalnošću i 2031 općina i gradova.
- Grbovi
Upravna područja su Gornja Bavarska, Donja Bavarska, Gornja Falačka, Gornja Franačka, Središnja Franačka, Donja Franačka i Švapska. Upravnu vlast pojedinog kotara vrši Kotarska skupština koja se bira svakih 5 godina istodobna kada se održavaju i izbori za Bavarski parlament.
Okruzi, samostalni gradovi, gradovi i općine biraju svoja vijeća, te izravno gradonačelnika na mandat od šest godina.
Najveći gradovi[uredi VE | uredi]
| Grad | Okrug | Stanovništvo 31.12.2000 | Stanovništvo 30.6.2005 |
|---|---|---|---|
| München | München (grad) | 1.210.223 | 1.254.300 |
| Nürnberg | Nürnberg (grad) | 488.400 | 497.254 |
| Augsburg | Augsburg (grad) | 254.982 | 262.140 |
| Würzburg | Wützburg (grad) | 127.966 | 133.188 |
| Regensburg | Regensburg (grad) | 125.676 | 129.175 |
| Ingolstadt | Ingolstadt (grad) | 115.722 | 120.575 |
| Fürth | Fürth (grad) | 110.477 | 113.076 |
| Erlangen | Erlangen (grad) | 100.778 | 102.745 |
Religija[uredi VE | uredi]
56.4% stanovnika Bavarske su katolici [1] dok njih 21% pripada Evangeličkoj (luteranskoj) Crkvi Njemačke.[2] Većina Bavarske jest tradicionalno katolička , pogotovo područje tzv. Stare Bavarske. Luteranizam dominira u Frankoniji koju je Bavarska anektirala 1806 kao i Rajnsku Falačku. Jedino Saarska ima veći postotak katolika od Bavarske. Katolička pastva je podijeljena po nadbiskupiji Munchen i Freising te Bamberg i biskupijama Eichstätt, Würzburg te Augsburg, Passau i Regensburg. Prema stanju iz 2008. na području biskupije Passau bilo je 88% posto katolika što je najveći postotak u Njemačkoj.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Bavarska se nalazi u južnoj Njemačkoj i obuhvaća:
- Bavarske Alpe na jugu
- Prednje Alpe sve do Dunava s 3 velika jezera gornje Bavarske
- Istočnobavarsko Središnje gorje i
- Stepenasta pokrajina švapskog i franačkog Alba
Najniže mjesto Bavarske je Kahl na Maini (107 m, Donja Franačka), a najviša točka je vrh Zugspitze (2.962 m) što je istovremeno i najviša točka Njemačke (okrug Garmisch-Partenkirchen)
Prve četiri rijeke izviru u Alpama i bogate su vodom. Inn na ušću u Dunav kod Passaua dovodi najčešće veću količinu vode nego što je na tom mjestu dolazi Dunavom.
Klima se od sjeverozapada, gdje je relativno blaga, prema istoku mijenja i postaje kontinentalna. Temperature su oko 100 dana ispod nule, a prosječna količina padalina je oko 70 cm, osim u nekim dijelovima Alpa gdje mjestimično dosežu i do 180 cm. Prosječno je sunčano 1600 do 1900 sati godišnje.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Bavarska je gospodarski snažna i bogata zemlja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća ona se iz agrarnog razvila u tehnološki razvijeno područje. Sredinom 2004. stopa nezaposlenosti iznosila je 6,5 posto.
Međutim, u Bavarskoj postoji najveći nerazmjer gospodarske razvijenosti različitih područja od svih saveznih pokrajinaNjemačke. Najveću gospodarsku snagu ima područje oko Münchena (s Gornjom Bavarskom i Augsburgom), kao i regijaNürnberg-Fürth-Erlangen, Donja Franačka između Würzburga i Aschaffenburga kao i područje oko Regensburga. S druge strane, u područjima kao što su Gornja Franačka ili sjeverni dio Gornje Falačke gospodarska snaga je značajno manja. U nekim dijelovima tih područja nezaposlenost je veća od 10 posto. Ipak, zadnjih se godina situacija nešto popravlja.
U Bavarskoj se nalaze tri atomske centrale, a pored Münchena djeluje i jedan istraživački reaktor.
Kultura[uredi VE | uredi]
Bavarci imaju više od 1000 godina staru kulturu. U Ustavu Bavarske ona se proglašava i državom kulture. U godišnjem proračunu za 2003. godinu umjetnost i kultura dobili su više od 500 mil. €, čemu treba dodati još i značajnu podršku bavarskih komuna i privatnih donatora.
S više od 1.500 muzeja Bavarska ih ima više od bilo koje druge savezne pokrajine. Tome se pribraja i veliki broj privatnih kolekcija, starih dvoraca i vrtova.
Izvori[uredi VE | uredi]
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Službene stranice bavarske pokrajinske vlade
- Portal bavarske turističke zajednice
- Bavarska zemaljska knjižnica Online
- Portal bavarske povijesti
- Bavarska komora za gospodarstvo
| |||
| ||||
Nema komentara:
Objavi komentar