utorak, 1. ožujka 2016.

Poljska

Poljska

Republika Poljska
Rzeczpospolita Polska
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Himna
Mazurek Dąbrowskiego
Položaj Poljske
Glavni gradVaršava
Službeni jezikpoljski
Državni vrh
 - PredsjednikAndrzej Duda
 - Predsjednik VladeBeata Szydło
NeovisnostOd Njemačke i Austro-Ugarske11. studenog 1918.
Površina68. po veličini
 - ukupno312.679 km2
 - % vode2,6 %
Stanovništvo32. po veličini
 - ukupno (2014)38.483.957
 - gustoća123/km2
BDP (PKM)procjena 2008
 - ukupno666,1 milijardi $[1] (21.)
 - po stanovniku20 137 $[1] (50.)
Valutapoljski zlot (100 groša)
Pozivni broj+48
Vremenska zonaUTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak.pl
1) Neslužbena krilatica
Poljska (pol.: Polska) je država u srednjoj Europi. Graniči s Njemačkomna zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom najugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Poljske
Poljska u 16. i 17. stoljeću
Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljeća, dolazi od drevnogslavenskog plemena Polanie("Oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama izmeđuOdre i Visle nakon padaRimskog Carstva, u 5. stoljeću.
Poljsko zlatno doba je 16. stoljeće, kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijomJagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795.godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.
Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokracija.
Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a 1. svibnja 2004. pridružila se Europskoj Uniji.

Politika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Poljske
Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Karta administrativne podjele Poljske
Od 1999. godine Poljska ima novi ustroj. Teritorij je podijeljen na vojvodstva(županije, poljski: województwo), koji su potom podijeljeni na kotare (okruzi,poljski: powiat), potom razdijeljeni na općine (poljski: gmina).
Trenutačno Poljska ima 16 vojvodstava (poljski: województwo), 379 kotara (okrug, poljski: powiat) i 2478 općina (poljski: gmina).

Vojvodstva[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Poljska vojvodstva
Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jedninawojewództwo):

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljovid Poljske
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Poljske
Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu (Sudeti i Krkonoše), te Karpati i Tatre, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Dužina obale je 440 km,[2] Godine 1939. Poljska je imala 70 km obalne dužine i jednu luku – Gdinju.[3]
Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisła), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.
Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Poljske
Prije drugog svjetskog rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi.
Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji.
Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.
Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije.
Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.
Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001. i 2002. godini.
Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Poljske
Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.
63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.
Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo.
Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.
Poljski jezik, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske.
Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada upravoslavlje i protestantizam.

Kultura[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Poljske
Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako utjecala na Poljsku u 18. i 19. stoljeću.
Ovo su samo neki od brojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

Državni praznici (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datumhrvatski nazivlokalni nazivnapomene
1. siječnjaNova godinaNowy Rok 
6. siječnjaBogojavljenjeŚwięto Trzech Króli,Objawienie Pańskie, Epifania 
klizni datumUskrsWielkanoc
klizni datumUskrsniponedjeljakPoniedziałek Wielkanocnydan nakon Uskrsa
1. svibnjaDržavni praznikŚwięto Pracyzapravo Praznik rada, ali Poljaci ne vole taj naziv
3. svibnjaDržavni praznik 3. svibnjaŚwięto Konstytucji Trzeciego Majanaziva se i "Dan ustava"
klizni datumDuhoviPierwszy dzień Zielonych Świąteknedjelja 50 dana nakon Uskrsa
klizni datumTijelovoBoże Ciałočetvrtak 10 dana nakon Duhova
15. kolovozaVelika GospaWniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny 
15. kolovozaDan Poljske vojskeŚwięto Wojska Polskiegodan spomene pobjede Poljska vojska nad Sovjetskom Savezom u "Čudu na Visli" (tijekom Bitci za Varšavu (1920.))
1. studenogSvi svetiWszystkich Świętych 
11. studenogDan neovisnostiNarodowe Święto Niepodległości 
25. prosincaBožićBoże Narodzenie 
26. prosincaSveti StjepanBoże Narodzenie (Świętego Szczepana) 

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Poljska
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava)
Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.
Na području današnje južne Poljske poznate i kao Małopolska postojala je u ranom srednjem vijeku država Bijelih Hrvata. Poznato je da se još u 19. i 20. st. oko sto tisuća poljskih imigranata u SAD prilikom ulaska izjasnilo kao Białochorwaty ("Bjelohrvati"), ali Poljaci nikad nisu čuli niti za Bjelohrvate, niti za Bijelu Hrvatsku (osim sveučilišnih profesora i studenata slavistike).
Poljaci (kao i još neki europski narodi) nemaju pozdrav za "Dobro jutro". Njima je od zore "Dzień dobry". ("Dobar dan.")
Kako je vinova loza u Poljskoj vrlo rijetka tako je, naravno, i vino. Tako, zimi, Poljaci tradicionalno ne piju kuhano vino većčaj ili kuhano pivo (!). "Grzane piwo z sokiem" je nacionalno zimsko piće - zgrijano pivo sa slatkim sokom. Poljaci piju i hladno pivo sa sokom.
Poljaci su skloni stvari nazivati opisnim načinom; tako je najslavenskije piće "medovina" kod Poljaka "miód pitny" ("pitki med").
Varšava je kroz čitavu povijest Poljske bila u "zapadnoj polovici države". Od kraja 2. svjetskog rata kad su Poljaci definitivno ostali bez svojih istočnih krajeva u korist SSSR-a, Varšava je u "istočnoj polovici države".
Poljaci se jako ponose svojim medenjacima koji su opako začinjeni svim i svačim - od papra i cimeta do raznih drugih dodataka. To je dokaz da je Poljska nekad bila moćna država koja si je mogla priuštiti obilan uvoz začina iz Azije. Tijesto za prave tradicionalne medenjake, nakon što je zamiješeno, odležava 2 godine.
Letonija (Latvija), tada Kurlandska kneževina, kao poljski vazal imala je i kolonije, npr. na Tobagu (danas Trinidad i Tobago) koje su kasnije postale poljske.
U Šleskoj, Pomeraniji i Istočnoj Pruskoj, krajevima koje je Poljska nakon 2. svjetskog rata dobila od Njemačke, Poljaka je bilo vrlo malo. Tek četvrtina mjesta imala je i poljsko ime; danas u svim tim mjestima žive Poljaci, mahom protjerani iz bivše istočne Poljske i sva mjesta imaju "prilagođena", slavenizirana poljska imena.
Bjeloruse Poljaci smatraju Rusima, a Rusi se šale na račun njihova jezika i pogrdno ih nazivaju Poljacima.
Grkokatolička kršćanska denominacija nastala je tako da su Poljaci natjerali pravoslavce nad kojima su vladali u svojoj nekad divovskoj državi da prihvate Papu kao vrhovnog crkvenog gospodara, ali su im dozvolili da zadrže pravoslavni obred. Papa se složio u svrhu privlačenja duša "pravovjerstvu".
Lavov u današnjoj Ukrajini (ukr. Lviv, polj. Lwów, njem. Lemberg) svojevremeno je bio jedan od najvećih i najprosperitetnijih poljskih gradova sa zamršenim nacionalnim sastavom: Poljaci u većini + Ukrajinci + Rusi + Bjelorusi + Židovi u gotovo jednakim omjerima i nešto Litvanaca. Danas u Lavovu gotovo da i nema Poljaka - tek gdjekoji koji se obogatio na zapadu pa kao umirovljenik obnavlja svoju rodnu ili roditeljsku kuću.
Južno od Chicaga postoji nekoliko okruga u kojima žive gotovo isključivo Poljaci; College of Illinois svoje web stranice održava jednako kako na engleskom tako i na poljskom.

Izvori i literatura[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Jump up to:1,0 1,1 Poland. International Monetary Fund, preuzeto 2009-10-01
  2. Jump up↑ Poljska (engl. Poland).  U almanahu: The World Factbook, Washington, Okrug Columbia : Central Intelligence Agency,Mrežno gradivo. Zadnji put osvježeni podatci: 13. travnja 2012. Pristupljeno 24. travnja 2012., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (engl. The online Factbook)
  3. Jump up↑ Hrvatsko kolo, časopis Matice hrvatske, 1948.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Portal:Europa

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Poljska
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Poljska
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Poljske
Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)