Island

Island Lýðveldið Ísland
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Lofsöngur
Glavni grad	Reykjavík
Službeni jezik	islandski (de facto)
Državni vrh
- Predsjednik	Ólafur Ragnar Grímsson
- Predsjednik Vlade	Jóhanna Sigurðardóttir
Neovisnost	1. prosinca 1918.
Površina	106. po veličini
- ukupno	103.125 km2
Stanovništvo	175. po veličini
- ukupno (2013.)	321.857
- gustoća	3,09/km2
BDP (PKM)	procjena 2010.
- ukupno	11.860 milijardi $ (142.)
- po stanovniku	38.400 $ (26.)
Valuta	islandska kruna (100 eyrira)
Pozivni broj	+354
Vremenska zona	UTC (nema ljetnog računanja vremena)
Internetski nastavak	.is

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku izmeđuGrenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1Povijest
• 2Politika
• 3Administrativna podjela
  • 3.1Općine
  • 3.2Okruzi
  • 3.3Regije
  • 3.4Birački okruzi
• 4Zemljopis
  • 4.1Geografija Islanda u brojkama
  • 4.2Nacionalni parkovi
• 5Vojska
• 6Stanovništvo
• 7Jezici
  • 7.1Etničke grupe
• 8Religija
• 9Promet
• 10Vanjske poveznice
  • 10.1Ostali projekti

Povijest[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Povijest Islanda

Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski(škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška iDanska. Formalno je bio norveška kolonija, do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, 1874. godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada jeNjemačka vojno okupirala Dansku, 1940. Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.

Nova republika je 1950. potpisala sporazum sa SAD, kojim je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji Bakalarski ratovi s Britanijom. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru.

Politika[uredi VE | uredi]

Parlament, Althing, je osnovan 1845. godine, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutačno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer) se, zajedno sa svojim kabinetom, brine za izvršni dio vlasti. Kabinet postavlja predsjednik poslije općih izbora, ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka, koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti se o sastavu kabineta, predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam postavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika (1944.), ali 1942. je regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941.) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika, i Sveinn Björnsson je postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.

Predsjednik se bira svake četiri godine (postavljen 2004.), kabinet se bira svake četiri godine (2003.), a i izbori za gradski savjet se održavaju svake četiri godine.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

U Islandu ima 95 općina koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Trenutno je Island podjeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.

Regije[uredi VE | uredi]

Postoji 8 regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše njena starija verzija).

Birački okruzi[uredi VE | uredi]

Do 2003. godine, birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije, ali su amandmani ustavu to promijenili u trenutačnih 6 biračkih okruga. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom, ali i dalje postoji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Islanda

Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu, malo južnije od arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajnijiHekla. 2010. dogodila se značajna Erupcija vulkana Eyjafjallajökull koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, uslijed mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje.

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi suReykjavík, Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri. Na otokuGrímsey, unutar Arktičkog kruga se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.

Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Europe, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu.

Geografija Islanda u brojkama[uredi VE | uredi]

Najveći otoci (u km²):

• Heimaey 13,4

• Hrísey 8,0

• Hjörsey (Faxaflói) 5,5

• Grímsey 5,3

• Flatey 2,8

• Málmey 2,4

• Papey 2

Najviše planine (u m):

• Hvannadalsjökull 2109

• Bárðarbunga 2000

• Kverkfjöll 1920

• Snæfell 1833

• Hofsjökull 1765

• Eiríksjökull 1675

• Eyjafjallajökull 1666

Najduže rijeke (u km):

• Þjórsá 230

• Jökulsá á Fjöllum 206

• Hvítá]]/Ölfusá 185

• Skjálfandafljót 178

• Jökulsá á Dal 150

• Lagarfljót 140

Najviši vodopadi (u m):

• Glymur 190

• Háifoss 122

• Hengifoss 110

• Seljalandsfoss 65

• Skógafoss 62

• Dettifoss 44

• Gullfoss 32

Najveća jezera (u km²):

• Þórisvatn 88

• Þingvallavatn 84

• Lögurinn (Lagarfljót) 53

• Mývatn 37

• Hvítárvatn (Hvítárlón) 30

Najveći ledenjaci (u km²):

• Vatnajökull 8300

• Langjökull 953

• Hofsjökull 925

• Mýrdalsjökull 596

• Drangajökull 160

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Islanda

U Islandu postoje tri nacionalna parka (stanje iz 2008. godine):

• Nacionalni park Snæfellsjökull
• Nacionalni park Vatnajökull
• Nacionalni park Þingvellir

Vojska[uredi VE | uredi]

Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavíku, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin), koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Specijalni odred je bio pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je 2004.donijet novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravosuđa i crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravosuđa i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za genetska ispitivanja.

Jezik koji se govori je islandski, a spada u skupinu sjevernogermanskih jezika.

Kao religija prevladava kršćanstvo, točnije protestantizam (91,8%). Od svih protestantskih usmjerenja najzastupljeniji suLuterani (85,6%).

Jezici[uredi VE | uredi]

Islandski [isl], 230.000 (1980 WA). Drugi jezik sporazumijevanja je islandski znakovni jezik [icl] za gluhi dio populacija.

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Islanda

Religija[uredi VE | uredi]

Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u ustav; ipak, crkva i država nisu odvojeni. Tako je ustavom propisano kako na Islandu postoji državna crkva koja se zove Crkva Islanda, dok je ona luteransko tijelo.

Statistički podaci govore o religioznoj pripadnosti građana Islanda 2004. godine:

• 80,7% su pripadnici Crkve Islanda;
• 6,2% su pripadnici neregistriranih religijskih organizacija, ili su pak bez neke posebne religijske afirmacije;
• 4,9% su pripadnici Slobodnih luteranskih crkava Rejkjavika i Hafnarfjörðura;
• 2,8% ne pripadaju nijednoj vjerskoj skupini;
• 2,5% su pripadnici Rimokatoličke Crkve, koja na Islandu ima dijecezu koja se zove Dijeceza Reykjavík;

Preostalih 2,9% su uglavnom podjeljeni između većeg broja kršćanskih denominacija i sekti, uz manje od 1% stanovništva u nekršćanskim vjerskim organizacijama, uključujući i vrlo malu grupu Ásatrú sljedbenika (skupina posvećena restoraciji staroskandinavskih paganskih religija, prisutnih prije pokrštavanja Skandinavije).

Promet[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Promet Islanda

Island ima visoku razinu posjeda automobila: 1 automobil na 1.5 stanovnika. To je ujedno i glavni oblik prijevoza. Mnogo ih je napušteno u ruralnim područjima. Island ima ukupno 13,034 km cesta, od kojih je 4,617 km asfaltirano, a 8,338 km nije. Velik dio cesta je neasfaltiran jer su to uglavnom malo korištene seoske ceste. Ograničenja brzine su 50 km/h u gradovima, 80 km/h na šljunčanim seoskim cestama i 90 km/h na cestama s tvrdom podlogom. Island trenutno nema željeznice.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

• Službena stranica Islanda
• Iceland.org (Islandska služba za strance)
• Islandsko trgovinsko vijeće
• Islandsko sveučilište: Islandski online (Besplatan online tečaj islandskog jezika i kulture.)
• Turizam na islandu
• Planinarenje na Islandu
• Island fotografije

Portal:Europa

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Island
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Island
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Islanda

[otkrij] v · r · u Države u Europi

[otkrij] v · r · u Nordijsko vijeće

[otkrij] v · r · u Zapadnoeuropska unija

[otkrij] v · r · u EFTA

[otkrij] v · r · u NATO

Kategorija: 

• Island